UMETNIČKI PAVILJON CVIJETA ZUZORIĆ JESTE ULUS
Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS) se o budućim planovima za Umetnički paviljon “Cvijeta Zuzorić”, koje je njegovo sedište već gotovo jedan vek, informiše isključivo preko medija. Nedavnim obraćanjem u jutarnjem programu, zamenik gradonačelnika Goran Vesić je najavio otvaranje tendera za izvođača radova na projektu rekonstrukcije, koji je, kako se može zaključiti shodno tome, već završen i usvojen. Udruženje i pored različitih zahteva koje je prosledilo nadležnim istitucijama, još uvek nije dobilo na uvid niti je na bilo koji način konsultovano u vezi izrade projekta.
Činjenica da ULUS nije bilo uključeno niti u jedan segment procesa rada na planu rekonstrukcije svog matičnog sedišta, Umetničkog paviljona “Cvijeta Zuzorić”, opravdano dovodi u sumnju planiranu namenu ovog zdanja nakon rekonstrukcije da i dalje služi umetnicima, a posebno ULUS-u. ULUS kao najveće i najstarije udruženje likovnih umetnika u zemlji, zastupa preko 2.500 likovnih umetnika, od kojih oko 570 u statusu samostalnih. Ovome treba dodadati da je pored ULUS-a Paviljon sedište i Međunarodnom udruženju likovnih kritičara (AIKA), i Udruženju srpskih umetnika LADA koje je osnovano još 1904., a ima i dugogodišnju saradnju sa Organizacijom muzičke omladine, koja organizuje svoje redovne programe klasične muzike u ovom prostoru.
Bez dovoljno jasnih i konkretnih informacija u vezi rekonstrukcije, nova upravna struktura ULUS-a uveliko planira svoj program za dugoročni period–u planu je pokretanje Bijenala mladih kao regionalne manifestacije, novi koncepti tradicionalnih izložbi – Prolećne i Jesenje. Novi su i Debatni programi koji imaju za cilj da ispitaju današnje mesto umetnika i umetnosti u društvu i otvore goruće teme vezane za sistem proizvodnje umetnosti u današnjem društvu, itd.
Podsetimo da je Umetnički paviljon “Cvijeta Zuzorić” izgrađen 1928. godine upravo na inicijativu Udruženja likovnih umetnika (ULU), suštinskog prethodnika današnjeg ULUS-a, iz 1921. godine da se za potrebe članova Udruženja i beneficiju šire kulturne javnosti isti izgradi. Na osnovu ove inicijative formirano je Društvo ljubitelja umetnosti “Cvijeta Zuzorić” koje se bavilo prikupljanjem donacija da bi se ova zamisao sprovela u delo. Od kraja 1928 godine pa sve do danas, u kontinuitetu se (ako izuzmemo period II svetskog rata), u ovom prostoru realizuje program Udruženja umetnika, a neke od izložbi, poput Jesenje i Prolećne izložbe, jedne su od najstarijih izložbi na prostoru ex-YU. Uz ove izložbe sa najdužom tradicijom, i mnoge druge su u poslednjih 70-ak i više godina postale tradicionalne, poput Trijenala crteža i male plastike, Trijenala grafike itd.
Primer dobre prakse za ovu situaciju možemo naći u susedstvu. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) sa sedištem u znamenitom gradskom zdanju u centru Zagreba koristi ovaj reprezentativni prostor za svoje izložbene programe. Taj prostor je takođe nedavno renoviranan, a prati ga visoki društveni ugled i ima podršku državnih institucija kulture, između ostalog i u obezbeđivanju radnih prostora za umetnike u čitavoj zemlji.
Naše nade položene su u to da će nadležene institucije i državni organi prepoznati značaj ULUS-a za lokalnu i nacionalnu kulturu.Nadamo se da će organizacionoj strukturi trenutnog rukovodstva udruženja, koje aktivno ulaže veliku enegriju na unapređenje uslova rada umetnika i podizanju kvaliteta kulturne i umetničke ponude, prepoznati partnera kada je u pitanju projekat rekonstrukcije njihovog doma, Umetničkog paviljona.
Uprava ULUS-a